Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Ako se usvoje pravila koja važe samo za ovaj projekat, pred ovom ili budućim vladama i skupštinama stajaće dva loša izbora – da za svaki naredni veliki investitorski poduhvat donosi slične posebne zakone ili da zainteresovanim investitorima na drugim područjima saopšti da oni neće moći da računaju na prednosti koje su date investitoru "Beograda na vodi"
Protiv lex specialisa su se mnogi oglašavali iz raznih razloga. Bez obzira na to da li se neko slaže sa pravilima koje ovaj zakon treba da donese i sa ciljevima zbog kojih se donosi, jedna stvar bi trebalo da bude predmet opšte saglasnosti, zato što je važan element pravne države i jedinstva pravnog poretka: pogrešno je donositi akt u formi zakona (opštu pravnu normu) tako da važi samo za jedan slučaj. Zbog toga je osnovni predlog koji je Transparentnost Srbija uputila svim poslaničkim grupama i Vladi bio da se ovaj „poseban zakon“ povuče i da Vlada formuliše rešenja koja bi mogla da se primene u drugim jednakim slučajevima. Takva saglasnost nije postignuta. I Vlada u obrazloženju i premijer u izlaganju istakli su primere drugih jednokratnih zakona (uključujući i one kojima su se protivili), bez osvrta na to zašto se ne bi uspostavila nova opšta pravila.
Kao što i sam predlagač (Vlada) konstatuje u obrazloženju, Zakon o eksproprijaciji ne daje mogućnost da se privatna imovina ekspropriše zarad izgradnje objekata za dalju prodaju, a takva će biti većina u budućem „Beogradu na vodi“. Takvo odstupanje se pravda naročitim značajem, javnim interesom da se upravo ovaj građevinski projekat realizuje, ali bez objašnjenja šta je to što upravo ovaj slučaj čini jedinstvenim, a što ne bi moglo da važi za neki drugi u budućnosti. Ako se usvoje pravila koja važe samo za ovaj projekat, pred ovom ili budućim vladama i skupštinama stajaće dva loša izbora – da za svaki naredni veliki investitorski poduhvat donosi slične posebne zakone ili da zainteresovanim investitorima na drugim područjima saopšti da oni neće moći da računaju na prednosti koje su date investitoru „Beograda na vodi“.
Iako su u prvom planu izmene propisa o eksproprijaciji, ovaj zakon u najmanju ruku nagoveštava i odstupanje od pravila u drugim oblastima. Iz člana 15 stav 5 i 6 može se zaključiti da bi ugovorom moglo biti predviđeno da investitor gradi objekte javne namene (ulice, most, škole) i da se zatim ti troškovi izgradnje priznaju kao plaćanje doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta. Ove odredbe bi bile u suprotnosti sa odredbama sistemskog Zakona o javnim nabavkama (dodela ugovora bez nadmetanja, plaćanje kompenzacijom), najznačajnijeg antikorupcijskog akta koji je usvojila aktuelna vlast.
Inače, reč je o radovima velike vrednosti. Sudeći po obrazloženju, u pitanju je 33 milijarde dinara (više od 10 odsto godišnje vrednosti svih javnih nabavki u Srbiji). Zanimljiva podudarnost je to što je procenjena vrednost doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta gotovo identična – 33,7 milijardi dinara. U odsustvu konkurencije, po logici stvari, cena radova bi mogla da bude u najboljem slučaju jednaka onoj do koje bi se došlo preko tendera, na kojem bi budući investitor morao da se nadmeće sa svim drugim potencijalnim izvođačima radova.
Postoje i druga sporna pitanja. Na primer, Zakon govori o „poveravanju komunalnih delatnosti“, ali nije jasno šta se tačno menja u odnosu na opšti pravni režim (zašto su ove norme potrebne?). U obrazloženju se nalaze sporne tvrdnje o tome da je Prostorni plan izgrađen u svemu prema Zakonu. U stvarnosti, pri kreiranju su očigledno korišćeni planovi koji dolaze od potencijalnog investitora, bez zakonskog osnova za to. Kaže se da su finansijska sredstva potrebna, ali ne i kolika; da je neophodno da zakon stupi na snagu što pre, „kako bi se izbeglo prekoračenje roka za završetak Projekta“, ali se ne navodi koji je to rok, niti u kojem je opštem pravnom aktu ili ugovoru predviđen. Tvrdi se da ne postoji potreba za usaglašavanjem zakona sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koju bi takođe trebalo uzeti sa rezervom, naročito s obzirom na moguće narušavanje konkurencije među privrednim subjektima.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve