<< VESTI | | 07.02.2014 13:02

 

Tuzlanska «nova Husinjska buna»

Građanski bunt u više gradova BiH protiv lošeg ekonomskog i socijalnog statusa radnika i građana

PRILOG KULTURI SEĆANJA: Husinjska buna 1920. i pesma «Konjuh planinom

Tuzla "grad na zrnu soli" - kako je propala tuzlanska industrija

Aldin Širanović, grupa UDAR, poziv na proteste u Hrvatskoj preko Facebooka

Grupe UDAR i Revolt za promene Manifestom "Nova Bosna i Hercegovina" traže ukidanje kantona i entiteta u BIH

Dodik: nemiri deo projekta destabilizacije koji bi trebalo da dovede do promene ustava BIH. Policija RS neće dozvoliti "uvoz" nereda u Srpsku

''Pobuna građana'', ''Počela Husinska buna'', ''Građani žele promjene'', ''Počinje 'bosansko proljeće', samo su neke od poruka građana i naslova u medijima u BiH povodom višednevnih demonstracija u Tuzli i sukoba s policijom.

Sarjevsko Oslobođenje pod naslovom «Bosansko proljeće: Počela je nova Husinska buna» izveštava da su ulice Tuzle ličile na ratnu zonu: bacan je suzavac, paljene su gume, blokirane saobraćajnice, a okolne trgovine i kiosci nisu radili. Jedan od nezadovoljnih Tuzlaka je rekao da je ovo početak "bosanskog proljeća", odnosno nova Husinska buna.

Masovno izražavanje nezadovoljstva građana počelo je 5. februara kada su ispred Vlade Tuzlanskog kantona izašli obespravljeni radnici nekoliko firmi, nezaposleni i građani. Kako javlja RTS, protesti su već prvog dana eskalirali: demonstranti su zgradu Vlade Tuzlanskog kantona gađali kamenicama, jajima i bakljama, a policija je koristila suzavac. Kako javlja TV Sarajevo, tokom demonstracija 6. februara u Tuzli na ulicama Tuzle je, kako se procjenjuje, bilo više od 6.000 građana, koji traže da Vlada Tuzlanskog kantona koju predvodi Sead Čaušević odmah podnese ostavke, uzvikivajući "Lopovi" i "Dole Vlada".

Demonstranti su palili gume od automobila i bacali petarde, javio je dopisnik Agencije Fena.

Nakon što su demonstranti probili kordon, policija je bacila veliku količinu . suzavca, zaustavila dolazak demonstranata kod kina "Radnik", oko tri kilometra od zgrade Vlade Tuzlanskog kantona i rasterala demonstrante u okolne ulice i parkove. Ulica pored zgrade vlade bila obavijena gustim dimom. Dejstvo suzavaca osjetilo se u gotovo cijelom tuzlanskom naselju Slatina.

Kako pišu Nezavisne novine, proteste su organizovale sindikalne organizacije nekadašnjih privrednih giganata fabrika "Dita", "Konjuh", "Guming", "Polihem" i "Poliolchem", kao Facebook grupa "50.000 ljudi na ulice za bolje sutra", Udruženje nezaposlenih, te brojni penzioneri i građani i druge organizcije.

Vlada Tuzlanskog kantona je uputila poziv predstavnicima firmi "Konjuh", "Polihem", "Resod guming" i "Dita", čiji su radnici u protestu zbog propalih privatizacija, na pregovore o rešavanju problema s kojim se njihove firme suočavaju.

Protesti pred zgradom vlade Tuzlanskog kantona počeli su da jenjavaju nakon što je Sead Čaušević podneo ostavku na mesto premijera i molio građane da obustave uništavanje zgrada i imovine, javljala je u petak popodne 7. februara tuzlanska televizija TK

U RS prate situaciju

Predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH sa područja Istočnog Sarajeva - predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac, poslanici u Predstavničkom domu Boško Tomić i Darko Babalj i ministar prosvete i kulture Srpske Goran Mutabdžija informisani su na sastanku o tome šta je Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Srpske preduzelo da zaštiti građane Istočnog Sarajeva "Nastavićemo da pratimo situaciju rekao ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Radislav Jovičić upozorivši da postoje procene i strahovanja da bi moglo da dođe do prelaska demonstranata iz Sarajeva u Istočno Sarajevo, ali da za sada ne postoje saznanja da će do toga i da dođe.. "Kako ćemo reagovati zavisi od onih koji imaju namere da eventualno destabilizuju situaciju u Istočnom Sarajevu. Iskreno se nadam da do toga neće doći, rekao je Jovičić poručivši da su pripadnici MUP-a Republike Srpske u povećanom stepenu spremnosti i da će iskoristiti sva ovlaštenja da spriječe destruktivne aktivnosti.

Komentarišući pozive tokom demonstracija da se ide "preko Vraca", odnosno u Istočno Sarajevo, on je, kako piše Glas Srpske pod naslovom Građani Republike Srpske bezbjedni - MUP prati dešavanja u FBiH izrazio nadu da će biti svesti i pameti da do toga ne dođe, jer je BiH složeno uređena zemlja i svaki takav nepromišljen potez može da izazove mnogo veće posljedice od onih koje su viđene u Federaciji BiH.

Stotinak građana okupilo se 9. februara ispred zgrade gradske uprave u Bijeljini, protestujući protiv lokalne vlasti, javila je Televizija BN, ali je održan i "kontramiting".

Građani su uzvikivali: "Lopovi, lopovi!", "Lopovi, napolje!". Istovremeno, samo desetak metara dalje, ispred zgrade Centra za kulturu, druga grupa građana je uzvikivala: "Srbija, Srbija!", "Mnogo ste smešni"!, "Bijeljina je Srbija, nikad Federacija!".

Na ulici su bile jake policijske snage koje su razdvajale dve grupe građana...

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, povodom aktuelne situacije u Federaciji, pozvao je na hitan sastanak direktor Obavještajno-sigurnosne agencije, federalnog ministra unutrašnjih poslova, direktora Federalne uprave policije i glavnog federalnog tužioca, premijere, ministre unutrašnjih poslova, policijske komesare i glavne tužioce Sarajevskog, Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona.

Samostalni sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini BiH u saopštenju kaže da je krajnje vreme da se shvati da su sve dosadašnje politike dalje neodržive i da treba tražiti izlaz kroz pokretanje proizvodnje i usluga i novih zapošljavanja građana i obespravljenih radnika, koja se manifestuje svakodnevno i skoro svugde, sada najviše u hotelu „ Tuzla" u Tuzli i hotelu Holiday Sarajevo HTD Sarajevo, ali i u kompanijama koje su iz čista mira potpuno ugašene, poput Fabrike duhana Mostar, „ Sarabon" Sarajevo, ili su na istom tom putu, kao, naprimer, Fabrika duhana Sarajevo, „ Agrokomerc" itd.

OSTAVKE

Nakon masovnih protesta ostavke su podneli

  • Premijer Tuzlanskog kantona Sead Čaušević;
  • Premijer Zeničko-dobojskog kantona Munib Husejnagić i kompletna kantonalna vlada;

  • Načelnik Novog Travnika Refik Lendo;

  • Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Mario Šulenta:

  • Premijer Kantona Sarajevo Suad Zeljković;

  • Himzo Selimović, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u FBIH

    Izvor: TV Sarajevo

  • TV Sarajevo prenosi reči ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića za BH televiziju: "Aktuelna situacija pokazuje da se ostvaruje ono što sam rekao prije nekoliko mjeseci - ukoliko tužiteljstva i drugi ne krenu u antikorupcijski cunami, u ovoj će se zemlji dogoditi cunami građana koji su opljačkani."

    On podseća da je BiH zemlja sa 550.000 do 600.000 nezaposlenih, koji su na birou rada po nekoliko godina. Ocenjuje da kantonalne vlade, uključujući i Federalnu vladu, ne pokazuju ni minimum socijalne osjetljivosti.

    "Privatizacijska pljačka je užasna, a što je najgore imamo policijski sistem gdje praktično lokalni premijeri naređuju da tuku vlastiti narod i po mojoj procjeni to je situacija koja je politički, sigurnosno i moralno nedopustiva" naglasio je Radončić koji smatra da je u aktuelnoj situaciji Federalna vlada vrlo neefikasna, dok Vlada u Tuzli ne želi da se suoči sa odgovornosti prema građanima i ponudi svoju ostavku. On podvlači da Ministarstvo sigurnosti BiH na žalost ne dobija operativne podatke, te da u skladu sa zakonom nema operativne nadležnosti nad policijom.

    Sagovornica Oslobođenja Emina Mujkanović pričala je da je u sredu 5. februara bila na protestima, da je videla kako tuku mladića, da je jedno dte je bilo krvavo, da su policajci medicinskom osoblju zabranili pristup i to dete ubacili u autobus «kao da je hohštapler, kao da je došao da krade». Sakib Kopić, predsednik sindikata Polihema kazao je u izjavi za agenciju Anadolija da su događaji u Tuzli 6. februara bili odgovor naroda na policijsko batinanje prethodnog dana. Sledećeg dana građani su se na ulicama Tuzle okupili u još masovnijem broju, palili su kontejnere i gume, demolirali zgradu Vlade Tuzlanskog kantona. Prvi sprat zgrade je uništen, a demonstranti su pljačkali radnje na području Slatine, pri čemu je opljačkana i robna kuća "Omega".

    Došlo je do sukoba, kada je policija suzavcem rasterivala demonstrante okupljene ispred zgrade vlade Tuzlanskog kantona.

    U službu Hitne pomoći u Tuzli primljena su 102 teško povređena policajca i 28 građana s lakšim povredama od suzavca. Jedan policajac, specijalac Bećiru Džinić, je prema informacijama iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, u životnoj opasnosti.

    Incko: Nefunkcionalan ustav

    Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Incko ocenio je da bi, ako stanje u BiH bude eskaliralo, trebalo eventualno razmisliti i o trupama EU.

    "Razmotrićemo stanje u Bosni i Hercegovini u utorak u međunarodnom upravljačkom odboru. Austrija će povećati broj svojih vojnika u Bosni. Ako stanje bude eskaliralo moraćemo eventualno da razmišljamo o trupama EU. Međutim, ne sada", poručio je on u intervjuu bečkom Kuriru.

    Nosioci protesta su uglavnom Bošnjaci, muslimani. Sve je pošlo iz Tuzle gde radnici već godinu dana svake srede demonstriraju, ali im se nije pridavala pažnja", objasnio je Incko.

    On je istovremeno potvrdio da je delimično uzrok haosa i državna konstrukcija koja ne funkcioniše.

    "Dejtonski sporazum je bio mirovni sporazum, koji je bio jako uspešan. Međutim kao ustavni sporazum on je suviše komplikovan. U bosansko-hrvatskoj federaciji postoji 11 vlada, 11 premijera, 11 ministara unutaršnjih poslova. To je neefikasno i preskupo", naglasio je austrijski diplomata.

    Što se Austrije tiče, Incko smatra da bi ona mogla imati pojačanu ulogu na Balkanu sa kreativnim i nekonvencionalnim idejama.

    Prema njegovim rečima, Austrija bi mogla sa većom pažnjom da ojača pravnu državu, pre svega državno tužilaštvo i policiju.

    "Ne treba jačati centralizam, već funkcionisanje države. U prošlosti je previše pažnje posvećeno vojnoj bezbednosti, premalo pravnoj državi, demokratiji, pomirenju i obrazovanju", uveren je Incko.

    Sarajevsko «Oslobođenje» javlja da su uhapšeni i sindikalisti Konjuha i Polihema, koji su u kasnim večernjim satima, nakon što prekršajno kažnjeni sa po 300 maraka.

    Vođeni su pregovori demonstranata i policije, na kojima je dogovoreno da će Aldin Širanović, pokretač Facebook grupe "Udar" i jedan od organizatora protesta, i ostali privedeni tokom demonstracija u Tuzli biti pušteni na slobodu.

    Nakon žestokih protesta u Tuzli 5. i 6. februara i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, za 7. januar su najavljena nova okupljanja građana diljem Bosne i Hercegovine. Vlasti u Tuzli su naredile da škole 7. februara ne drže nastavu, kada su demonstranti najavili da će nastaviti protest. Oko 13 časova u petak 7. februara Tuzlaci su su zasuli policiju kamenjem i petardama i ušli u zgradu kantonalne vlade čiju ostavku traže, kao ostavku šefa tamošnje policije. Predstavnici demonstranaca izjavljuju da ne žele nikakve pregovore na koje su ih pozvali predstavnici Vlade.

    Radnicima propalih firmi pridružila se i Koordinacija boračkih udruženja Opštine Tuzla, kao i predstavnici nezaposlenih i drugi nezadovoljni građani.

    Dnevni avaz je objavio da je Albin Širanović, vođa facebook pokreta Udar koji je pozvao na prva okupljanja u Tuzli, apelovao na demonstrante da ne prave nerede.

    U međuvremnu, iz MUP-a su upozorili javnost da demonstranti po pojedinim trgovinskim radnjama u Tuzli kupuju sonu kiselinu i kreč u prahu, u nameri da ih upotrijebe tokom demonstracija.

    TV Sarajevo javlja da su se i u Sarajevu građani sukobili sa policijom nakon što je više njih pokušalo da uđe u zgradu Vlade Kantona Sarajevo, koja je zasuta jajima i kamenicama. Neredi u Sarajevu su nastavljeni i 7. decembra. Policija je potiskivala oko hiljadu demonstrante ispred vlade Kantona Sarajevo koji su bacali kamenice, petarde i druge predmete. Policija je potisnula nasilne demonstrante prema saobraćajnici na obali Miljacke i mostovima na Skenderiji, a oni su nastavili bacati petarde i obilje pirotehničkih sredstava tako da je celi taj kvart obavijen dimom. Svečani ulaz u zgradu Vlade Kantona Sarajevo je zapaljen, usledila je evakuacija zaposlenih. Unutrašnjost zgrade Vlade Kantona Sarajevo je u toku popodneva gotovo u potpunosti izgorela.

    Al Jazeeri je potvrđeno da je u plamenu depo u kojem se nalazi građa iz austrougarskog perioda, koja je originalna i neprocenjiva. Demonstranti u Sarajevu opkolili zgradu predsedništva BiH i u njoj zarobili vatrogasce. TV Sarajevo je javila oko 20 časova 7. februara da je vatra u zgradi Predsedništva Bosne i Hercegovine ugašena, a da zgrada je još obavijena dimom. Krov zgrade Vlade Kantona Sarajevo i dalje je goreo iako je veliki broj vatrogasaca intenzivno radio na gašenju. Nekoliko automobila u okolini zgrade u potpunosti je izgorelo. Telefonske govornice ispred Predsedništva su oborene, a razbijena su i stakla na obližnjoj Hypo banci.

    Požar u Arhivu BiH

    Direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović potvrdio je za TV Al džazira da je zapaljena zgrada te kulturne institucije i uništena građa neprocenjive vrednosti.

    Pod naslovom Direktor Arhiva BiH: Izgorjeli su najvredniji dokumenti koji su sačuvani u ratovima na portalu Klix.ba objavljena je izjava direktora Arhiva BiH Šabana Zahirovića:

    "Zapaljen je jedan od depoa Arhiva BiH. U njemu je nažalost smještena najvrijednija građa i najvrijedniji fondovi s kojima je Arhiv raspolagao. Sad po sjećanju mogu reći da su to: Zbirka poklona i otkupa, Zbirka personalnih dosjea, novopreuzeti fond Doma za ljudska prava BiH u kojem je 40.000 dosjea, zatim mikrofilmovi iz raznih arhiva, kopije iz bečkih arhiva, dokumentacija Komisije za utvrđivanje ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata, arhiv koji se odnosi na Višu sudačko-šerijatsku školu u BiH... To je dio kojeg se trenutno mogu sjetiti da je u tom depou...

    Ta građa koja nije stradala u tri rata, u Prvom i Drugom svjetskom, te u ovom posljednjem, izgorjela je evo danas. ." Zahirović kaže da je veći deo ovog fonda je potpuno izgoreo, a za nešto od ovoga se u Arhivu nadaju da će možda moći spasiti konzervacijama, ali da je od dima nemoguće tačno videti šta se eventualno može spasiti.

    Na mostu preko Miljacke kod Skenderije došlo je do velike tuče demonstranata i policajaca. Povređeno je nekoliko policajaca. Potvrđeno da je slobode lišen jedan od nasilnih demonstranata.

    Više vozila hitne pomoći stiglo je na trg ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo... Specijalna policija je rasterala demonstrante i stanje u Sarajevu je počelo da se smiruje. Ulična rasveta ispred Predsjedništva BiH ponovo je upaljena.Pripadnici KJKP ''Rad'' su počeli da čiste ulice...

    Međutim 8. decembra ispred zgrade Predsedništva BiH ponovo se okupilio nekoliko stotina demonstranata s transparentima s natpisima: "Hoćemo ostavke", "Pustite djecu iz zatvora", "Ukinuti kantone i entitete", "Izlazite napolje".Oni su zahtevali bezuslovnu ostavku Vlade Kantona Sarajevo, Vlade FBiH i formiranje nestranačkih vlada, nepreduzimanje nikakvih mera kojima bi se ograničile mirne demonstracije građana te hitno oslobađanje uhapšenih demonstranata, javlja TV Sarajevo.

    Prema izveštaju RTS-a Novi protesti u Sarajevu i Bihaću demonstranti su se ponovo okupiljali u subotu i nedelju pred Predsedništvom BIH i uzvikivali: "Ostavke, ostavke", "Vratite nam decu", "Bando, bando". U lecima pod nazivom "Građanski zahtevi, obaveze vlasti", koje su deljeni okupljenima traže se smanjenje plata i naknada političkih funkcionera na svim nivoima vlasti, oslobađanje uhapšenih demonstranata, ukidanje prihoda po prestanku funkcije, rasprodaja novih voznih parkova i investiranje u fabrike koje su u stečaju, usvajanje zakona o poreklu imovine, procesuiranje osumnjičenih za zloupotrebu vlasti, poništavanje svih nezakonitih privatizacijskih ugovora i utvrđivanje nadležnosti odgovornih, formiranje nezavisne antikorupcijske komisije. Više od 13 hiljada ljudi u Tuzli uputilo se 7. februara popodne prema kantonalnom i opšinskom sudu, tužilaštvu i zgradi opštine, javlja Radio Sarajevo. Zapalili su prizemlje zgrade Vlade tuzlanskog kantona. Policija se povukla pod kanonadom petardi i kamenica. Građanski bunt protiv prilika u zemlji, poglavito lošeg ekonomskog i socijalnog statusa radnika i građana, izbija u Zenici, Kaknju, Mostaru, Prijedoru i Bihaću, a najavljena su okupljanja i u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu, te Donjem Vakufu, Travniku, Jajcu, Ključu, Cazinu, Visokom, Žepču, Zavidovićima, Gračanici i Brčkom.

    Dodik: nemiri deo projekta destabilizacije koji bi trebalo da dovede do promene ustava

    Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je pak naglasio da su blokada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i nemiri u FBiH deo jedinstvenog projekta destabilizacije, koja bi trebalo da dovede do novog ustavnog uređenja BiH ili privlačenja interesa međunarodne zajednice, koja bu u interesu Bošnjaka trebalo da uspostavi novu BiH.

    "Događaji u Federaciji BiH imaju političku pozadinu i vođeni su od centara moći iz FBiH. Pokušaji da se ti nemiri prebace u Srpsku su vidljivi, ali Srpska je spremna da se suprotstavi bilo kakvom nasilju i uvozu nemira iz FBiH", poručio je Dodik.

    On je napomenuo da Policija Republike Srpske neće dozvoliti "uvoz" nereda u Srpsku, da je odlučna da spriječi rušenje zgrada i institucija Republike, te da neće oklijevati da spriječi nasilje bilo koje vrste, prenosi list Glas Srpske pod naslovom Dodik: Srpska je nesigurna u BiH

    Dopunjeno 9. 2.

    Zapaljena je i zgrada kantonalnih vlasti u Zenici. Demonstranti zapalili nekoliko prostorija, policajci i obezbeđenje napustili mesto događaja. U toku nereda u Zenici, kako javlja TV Sarajevo policija je uspostavila kontrolu nakon što su demolirane zgrade Zeničko-dobojskog kantona, Elektroprivrede BiH, osiguravajuće kuće "ZOIL Sarajevo" i deo zgrade Opšine Zenica. Zapaljena su četiri automobila, tri putnička automobila su gurnuti u korito reke Kočile, veći broj automobila u više gradskih ulica i parking mesta je oštećeno, a u mnogo slučajeva demoliran je gradski mobilijar, a najteže su oštećeni parking satovi u vlasništvu JP "Parkinzi" Zenica.

    U Brčkom su "zarobili" gradonačelnika Antu Domića, kojem ne dozvoljavaju da uđe u zgradu Vlade distrikta niti da ode s protesta.

    U Bihaću, na zapadu Bosne i Hercegovine, došlo je 8. februara do sukoba policije i više od hiljadu demonstranata koji se okupili na centralnom gradskom trgu gde su nastavili dan ranije započete proteste zahtevajući ostavku Vlade Unsko-sanskog kantona. Demonstranti su kasnije otišli do kuće kantonalnog premijera Hamdije Lipovače u bihaćkoj Midžići mahali koji su pokušali kamenovati, a zatim su kamenicama zasuli i pripadnike policije.

    U Mostaru su bili blokirani Španski trg i Bulevar. Dan posle 7. februara neredi su se proširili po Mostaru gde je nekoliko hiljada demonstranata ušlo je u Gradsku većnicu u Mostaru koju su zapalili, a zapaljen je i đački dom, gradska uprava i zgrada Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona. Zapaljena su i sedišta HDZ-a i SDA i zgrada Gradske uprave u Cernici.

    Protesti su u gotovo svim slučajevima opisivani kao izraz socijalnog nezadovoljstva, izgleda međutim da su u Mostaru događaji počeli da se kledaju i kroz nacionalnu prizmu. Predsedništvo Županijskog odbora HDZ BiH Hercegovačko – neretvanske županije najoštrije je poručilo: «Posebice želimo ukazati na činjenicu da navedena skupina (opisana kao organizovana skupina od oko 350 huligana) koju su pojedini mediji do sada identificirali s nezadovoljnim građanima, nema nikakve veze s njima nego je riječ o nacionalnoj i politički instruiranoj skupini kojoj je za cilj bilo uvesti Grad Mostar u međunacionalne sukobe i ratno stanje... Ovo je, ne zaboravimo, klasični državni udar na institucije nastale iz Washingtonskog i Daytonskog ustroja BiH, a s ciljem rušenja federalnog ustroja Federacije BiH i županijskih institucija vlasti. Uzvicima – 'Ovo je Bosna!' u središtu Mostara, Hrvatima u Mostaru i BiH se poslala vrlo jasna politička poruka. Radi se o pomno izabranim političkim ciljevima o čemu zorno govori i činjenica da se na meti vandala nije našla niti jedna zgrada federalnih institucija vlasti», izveštava mostarska TV Jabuka na svom portalu pod naslovom «Hrvatima u Mostaru je poslata jasna politička poruka»

    Situacija u Mostaru se smirila 7. februara nakon što je ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije Mario Šulenta. Međutim 8. februara došlo je do novih sukoba. Policija u Mostaru rasterala je nekoliko desetina demonstranata koji su se 8. februara okupili na Španjolskom trgu u Mostaru i nastavili proteste.

    Do nagurivanja i fizičkog sukoba došlo je i na protestima u Zenici, a i u Bihaću su građani jajima gađali i pokušali ući u zgradu kantonalne vlade, a kasnije su se premestili pred zgradu Opštine Bihać i nešto kasnije su se razišli.

    Agencija Rojters podseća da su protesti izbili u gradu koji je nekada bio jak industrijski centar i citira 24-godišnju Hanu Obradović koja kaže da je vlada prodala državnu imovinu za sitniš i da je ostavila ljude bez penzija, posla ili zdravstvenog osiguranja. Agencija podseća da je stopa nezaposlenosti u BIH 27,5 procenta, među najvišima na Balkanu.

    Dopunjeno 9. februara


     

    PRILOG KULTURI SEĆANJA: Husinjska buna 1920 i pesma "Konjuh planinom"

    Husinska buna je oružani otpor rudara rudnika Kreke protiv nasilja organa državne vlasti u toku generalnog štrajka rudara Bosne i Hercegovine, od 21. do 28. decembra 1920. godine, nazvan po rudarskom selu Husino kod Tuzle.

    Štrajk izbio zbog kršenja sporazuma o visini nadnica. U njemu je učestvovalo oko 7.000 radnika, a vodila ga je Komunistička partija preko Saveza rudara, na čelu sa Mitrom Trifunovićem Učom.

    Rudarske porodice u Brezi, Tuzli i Zenici iseljene su iz državnih stanova, a rudari mobilisani. Više od 300 rudara iseljenih iz Kreke, pretežno Slovenaca, povuklo se sa štrajkačkim odborom u Husino i druga sela kraj Tuzle. Njihov otpor vojsci, žandarmeriji i „Narodnoj gardi", koje su pokušale da strance proteraju, a domaće rudare primoraju na posao, u krvi je ugušen 28. decembra 1920, a štrajk je proglašen subvezijom.

    Poginulo je sedam, a ranjeno više desetina rudara i seljaka. Uhapšeno je oko 400 lica koji su se solidarisala sa štrajkačima. Surovi obračun policije i žandarmerije s rudarima u Bosni i Hercegovini izazvao je opšti revolt i protestne akcije radnika širom zemlje.

    Trinaest meseci kasnije husinska buna je dobila epilog u sudskom procesu vođenom u Tuzli u januaru i februaru 1922. Optužnica je teretila 350 rudara, a suđeno je 20-orici učesnika. Jure Kerošević, optužen za ubistvo žandara, osuđen je na smrt vešanjem, a 10 rudara na vremenske kazne od jednog do 15 meseci.

    Tim događajem je inspirisana partizanska narodna pesma «Konjuh planinom», koju su mladi pioniri u socijalističkoj Jugoslaviji pevali u horovima za Dan Republike, za Prvi maj i druge praznike:

    Konjuh planinom,vjetar šumi, bruji.

    Lišče pjeva žalovite pjesme.

    Javori i jele, borovi i breze

    Svijaju se jedno do drugoga.

    Noč je crno svu zemlju zavila.

    Konjuh stenje, ruši se kamenje.

    Mrtvoga drugara, husinjskog rudara

    Sahranjuje četa proletera.

    Kiše jesenje po grobu su lile.

    Bure snježne kosti mu raznjele.

    Iz krvi rumene husinjskog rudara,

    Crvena je šuma izlistala.

    Konjuh planinom vjetar šumi, bruji.

    Lišče pjeva žalovite pjesme.

    A na vrh planine zastava se vije,

    Crvena od krvi proletera


    POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
     

    Tuzla «grad na zrnu soli»

    Tuzlaci kažu da je Tuzla «grad na zrnu soli». To «zrno soli» su stotine miliona tona kamene soli i slane vode, koje je iza sebe ostavilo staro Panonsko more, kada se, prije više od deset miliona godina, povlačilo sa ovih prostora. Ime grada je, oduvijek, kroz sve vrijeme njegovog postojanja i na jezicima svih putopisaca, kartografa, historičara, osvajača, bilo vezano za so.

    Rijeka Jala, koja protiče kroz Tuzlu, nosi naziv koji potiče od grčke riječi Jalos, što znači so, dok je grad kroz svoju historiju, nazivan: Castron de Salenes, grad solana (grčki), Salenes (grčki), Ad Salinas (latinski), Soli (južnoslavenski), Memlehatejn (arapski), Memleha-i Zir (persijski), Tuz (turski)... sve do današnjeg imena Tuzla, što na turskom znači solana.

    Organizovanija eksploatacija soli u Tuzli intenzivirana je za vrijeme Osmanlija. Proizvodnja soli i prihodi od nje bili su ključni faktor koji je utemeljio Tuzlu kao kasabu. Do organizovanije proizvodnje i prodaje soli dolazi moderniziranjem sonog bunara na današnjem Sonom trgu 1476. i proglašenjem Tuzle «carskim hasom», 1477. godine. Na Sonom trgu nalazilo se i do 80 tava u kojima se iskuhavala slana voda izvučena iz bunara.

    Za tuzlansku so se znalo i izvan Bosne. U 17. st. francuski kralj Luj XIV je preko svojih trgovaca nabavljao so iz Tuzle za svoj dvor.

    Tuzlanska so je bila jedan od osnovnih artikala kojim se Bosanski ejalet predstavio na Međunarodnoj privrednoj izložbi u Filadelfiji 1876. godine.

    Jedan od osnovnih ciljeva aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske monarhije bio je eksploatacija prirodnih bogatstava, a među njima posebno mjesto je zauzimala tuzlanska so. Prva solana, izgrađena u predgrađu Tuzle, u Simin Hanu, 1885. godine, predstavljala je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Ubrzo zatim uslijedio je i početak tonjenja grada, kao posljedice nekontroliranog izluživanja slanice (slane vode) sa naslaga kamene soli, na kojima je smješten grad. Tonjenje će doživjeti svoj vrhunac 70-tih godina prošlog stoljeća.

    Izvor: , Web stranica opštine Tuzla

    Grad Tuzla administrativno je sedište i privredni, kulturni i obrazovni centar Tuzlanskog kantona sa oko 650.000 stanovnika i ekonomsko-geografske regije severoistočne Bosne.

    U okolini Tuzle u vreme SFRJ bile su locirane industrije hemijskih proizveda, industrija hrane i pića te teška industrija, te bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina. Tadašnju privrednu strukturu tuzlanskog područja karakteriše razvoj bazne industrije i energetike, kao dominantnih privrednih grana sa najvećim učešćem u ostvarivanju ukupnih privrednih efekata i to u zaposlenosti oko 45 odsto, a u društvenom proizvodu oko 50. Tuzla je tada bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema stopi zaposlenosti bila najrazvijeniji regionalni centar.

    Kako izveštava radio Dojče vele pod naslovom Kako je sahranjena industrija Tuzle, «Polihem", „Dita", „Guming", „Konjuh"... imena su firmi koje su radnici nekada zbog odličnog poslovanja zvali „fabrike para". Radnici tih fabrika danas su na ulicama, a pare su, tvrde, završile u rukama „stečajne mafije"

    Godinu dana bez plate. Bez zdravstvenog osiguranja. Četrnaest godina bez upisanog dana radnog staža. To su neke od sudbina radnika firmi „Polihem", „Dita" i „Resod-Guming". Radnici su i u četvrtak (6.2.) ponovo bili na ulicama Tuzle. Pridružile su im se i kolege živiničkog „Konjuha", još jednog giganta na kolenima. Fabrike koje su nekada hranile desetine hiljada ljudi, danas su uglavnom prazne. U njima sede stečajni upravnici. Radnici „Dite" više od godinu dana ispred kruga fabrike „brane" mašine. Da ne završe u starom gvožđu.

    „Polihem" je nekada zapošljavao 1.200 radnika, imao obrt od 120 miliona nemačkih maraka godišnje. Radnici su uoči rata u Bosni i Hercegovini od svojih plata izdvajali novac kojim su kupovali akcije preduzeća. Nakon rata, procenjeno je da je njihov udeo u fabrici 49 odsto, tvrde sindikalci, koji kažu da vlasti Tuzlanskog kantona imenuju direktore koji su bili politički podobni, ali nesposobni. Preduzeće tone u dugove, najviše prema Elektroprivredi BiH. Nezadovoljni radnici i građani traže intervenciju Vlade Tuzlanskog kantona

    Godine 2001. činilo se da je blizu vreme da se ponovo pokrenu pogoni punom parom. „Polihem" od vlade Tuzlanskog kantona traži garanciju za kredit od milion maraka. Imaju kupca za proizvode, garantuju vraćanje kredita, vraćanje dugova Elektroprivredi BiH u 36 rata. Prema nekim izvorima, upravo Elektroprivreda BiH je nakon rata od države dobila čak 680 miliona maraka za „potrebe revitalizacije proizvodnje". Proizvodi „Polihema" (lužina i kiseline) neophodni su za proizvodnju i prvim komšijama u Termoelektrani Tuzla. Njima je jeftinije da to uvoze iz inostranstva.

    „Polihem" potom ide u stečaj. Firmu, preko Federalne agencije za privatizaciju, kupuje poljska „Organic Trade" za 10,7 miliona konvertibilnih maraka. „Organic Trade", preko svoje firme-ćerke „Organika BH", obećava investiciju od 70 miliona konvertibilnih maraka i zapošljavanje novih radnika. Međutim, ubrzo slede novi otkazi, gašenje pogona – navodno zbog nepovoljnih tokova na svetskom tržištu. Kompletni delovi fabrike su isečeni i prodati kao staro gvožđe.

    Povrh svega, tvrde radnici, „Organika BH" je navodno uzimala kredite kod banaka, a kao garancija za kredite bila je imovina nekadašnjeg „Polihema". Banke su sada došle po svoje.

    I „Dita" je prošla sličnu sudbinu. Nakon rata tu je bilo 786 radnika, koji su dobrim delom otkupili deonice nekada najvećeg proizvođača deterdženta za rublje u bivšoj Jugoslaviji (Ava, 3DE). „Ipak, politika je uvek određivala direktora", kaže sindikalac Dževad Mehmedović: „Tada su smenili najbolju direktorku na svetu – po političkoj liniji". I ponovo počinje spirala propadanja. „To se moglo zaustaviti kada su došli predstavnici firme 'Rekitt Benckiser' iz Nemačke. Bili su zainteresovani za saradnju, ali su ih oterali sa kapije, nisu im dali ni da uđu", kaže Mehmedović.

    Aldin Širanović, grupa UDAR, poziv na proteste u Hrvatskoj preko Facebooka

    <a id= Aldin Širanović, grupa UDAR, poziv na proteste u Hrvatskoj preko Facebooka" title=" Aldin Širanović, grupa UDAR, poziv na proteste u Hrvatskoj preko Facebooka" style="float:left;margin-left:0px;margin-right:10px;width:248px"">

    Hrvatski sajt Index.hr pod naslovom Ovo je čovjek koji je pokrenuo narodnu revoluciju u BIH piše:

    «ALDIN ŠIRANOVIĆ - čovjek koji se istaknuo kao glavni heroj u narodnoj revoluciji građana Bosne i Hercegovine. On je digao gladni narod na noge i "zapalio" Bosnu i Hercegovinu, a političare natjerao da počnu davati ostavke.

    Sve je krenulo od trenutka kada je osnovao svoju Facebook grupuUDAR . pozvao građane na demonstracije».

    Al džazira Balkan pod naslovom Hrvatska: Poziv na proteste preko Facebooka javlja da su u Hrvatskoj zakazani protesti za 15. februar:

    «U petak, dok su građani više gradova Bosne i Hercegovine masovno demonstrirali nezadovoljni životnim standardom i političkim elitama, na društvenoj mreži Facebook pojavile su se dve grupe koje pozivaju na proteste u Hrvatskoj.

    Stranica, nazvana 'Bosna je krenula, krenimo i mi - u prosvjede', do subote ujutro prikupila je gotovo 7.000 lajkova, dok je druga, imena 'Započnimo masovne prosvjede u Hrvatskoj, ugledajmo se na Tuzlu i Ukrajinu', imala više od 6.000 članova.

    'Narod u BiH se pokrenuo. Šta čeka Hrvatska? Ajmo! Ključna je stvar - mijenjati sustav, a ne točkiće u sistemu. Ako sustav ne valja, svaki točkić će biti loš. Kad se napravi dobar sistem, svaki će točkić biti dobar (ili će ga biti lako zamijeniti boljim)', poziv je prve grupe.

    'Četiri stotine tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj, ljudi kopaju po kontejnerima, Vlada ućutkava i zatvara svakog tko im se ne sviđa i suprotstavi. Započnimo s promjenom. Pokrenimo masovne proteste širom Hrvatske', navodi se u opisu druge grupe, koja postoji tek nekoliko sati.»

    Dopunjeno 8. januara 2014.

    Grupa UDAR traži ukidanje kantona i entiteta

    Hrvatski portal Index.hr objavljuje: Manifest "Nova Bosna i Hercegovina grupa UDAR i Revolt za promjene u BiH, u kome se, između ostalog, traži ukidanje kantona i entiteta:

    «U sljedećim godinama očekujemo sljedeće promjene u upravi:

    - Ostavka Bakira Izetbegovića i Nebojše Radmanovića predsjednika Bosne i Hercegovine, te prijelazno preuzimanje vlasti od strane Željke Komšića (Gosp. Komšić je educiran u jednoj od top 5 svjetskih institucija u smijeru političkih nauka. dok Izetbegović ima diplomu arhitekta a Radmanović diplomu sa filozofskog fakulteta.)

    - Zakon u Bosanskohercegovačkom državnom ustavu koja će zabraniti postojeće i buduće nacionalističke i religiozne političke partije i opredijeljene stranke.

    - Ukidanje kantona i entiteta, sa ciljem smanjenja javne potrošnje.

    - Ujedinjenje Bosne i Hercegovine kao cjeline.

    - Izgradnja Bosanskohercegovačkog građanskog identiteta umjesto identiteta narodnosti.

    - Raspuštanje političkog utjecaja iz sistema javnih škola i firmi.

    - Ostavka svih nacionalno-religiozno opredijeljenih političara.

    - Početak pristupnih ugovora sa NATO savezom i Europskom Unijom"

    Dodik: novac demonstrantima dolazi iz FHP Nataše Kandić

    Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je u intervjuju za Radio-televiziju Republike Srpske 12/02/2014. tvrdio da se u BiH radi o mnogo većim političkim igrama nego što većina građana može da sagleda, da su stranci nezadovoljni situacijom u BiH i da žele da sruše jaku vlast u Srpskoj i centralizaciju BiH, da su protesti u FBiH politički motivisani, da je strancima u interesu da se u javnosti prikaže da su neredi rašireni na celoj teritoriji BiH, bez obzira što se u Banjaluci okupilo svega 20 ljudi na ulici, da su 99 odsto demonstranata Bošnjaci i da ima proverene podatke da novac za finansiranje protesta u FBiH dolazi iz Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić, da novac nije stigao direktno u Sarajevo, nego preko njene kancelarije u Beogradu.

    "Onda u Sarajevu kažu da proteste podržava Beograd, ali niko ne spominje da iza toga stoji Nataša Kandić", naglašava Dodik. "U Srpskoj ne smijemo biti naivni, jer se želi kreirati novo uređenje BiH u kom ne bi bilo entiteta. Republika Srpska može opstati samo sa jakom strukturom vlasti", precizirao je Dodik, ponovivši da Republika Srpska od prenosa nadležnosti na nivo BiH nije imala nikakve koristi i da će Srpska poštovati Dejtonski mirovni sporazum.

    Izvor: Milorad Dodik za RTRS: Važno je da RS sačuva stabilnost, RTRS Dodik: Opozicija priželjkuje proteste, Glas Srpske

    Fond za humanitarno pravo demantovao je tvrdnje predsednika Republike Srpske Milorada Dodika da finansijski podržava proteste u BiH.

    "Ističemo da je reč o apsolutnoj neistini i nedostojnom obmanjivanju javnosti BiH i celog regiona", navodi se u demantiju Fonda dostavljenom medijima,

     

     

     

     

     

     

     

    Novosti

     

    Naslovi.net

     

    Male Novine