Loader

U Rimu, battaglia urbana

15.oktobar,18:21

15. oktobar dan protesta u 951 gradu u 82 zemlje: London, Atina, Tokio, Sidnej, Manila... Sukobi, požari i suzavac u Rimu.Istraživanje magazina TIME: 54 odsto Amerikanaca podržava «okupatore»

Blokiran Filološki fakultet u Beogradu

Filološki fakultet u Beogradu blokiran je od u ponedeljak 17. oktobra u 7.00, nastava se ne održava, postavljene su barikade od klupa i stolica u učionicama, ali niko nije sprečen da uđe u zgradu i sve službe rade uobičajeno. Plenum studenata Filološkog fakulteta saopštio je u ponedeljak 17. oktobra da se blokada tog fakulteta nastavlja i posle sastanka Uprave fakulteta i predstavnika studenata, koji je rekao da nastave na ovom fakultetu neće biti dokle god Plenum bude imao podršku studenata.
Studenti poručuju da blokada fakulteta predstavlja nastavak pritisaka na Ministarstvo prosvete i Vladu zbog visokih školarina i upisne politike.
Studenti Filološkog, Filozofskog, Arhitektonskog fakulteta i Fakulteta političkih nauka, kao i studenti Više elektrotehničke škole protestovali su 14. oktobra u centru grada tražeći lakše uslove za upis naredne godine studija, ali i to da visina školarine ne bude veća od tri minimalne mesečne zarade.

Protesti zbog posledica ekonomske krize proširili su se u subotu 15. oktobra širom sveta. Pored američkih gradova demonstracije su izbile u Londonu, Rimu, Madridu, Lisabonu, Dablinu, Torontu, Montrealu, Njujorku… zapravo, sudeći po evidencuji BBC u 951 gradu u 82 zemlje u Evropi, Severnoj Americi, Južnoj Americi, Aziji i Africi.

INTERNET I PROTESTI: Asandž u Londonu 15. oktobra

Protesti su izbili u 50 nemačkih gradova uključujući Berlin, gde po nemačkom radiju ZDF bilo 6.000 ljudi izašlo na ulice, Keln (1.500) Frankfurt (5.000), Hamburg, Lajpcig…

Grci su nastavili proteste protiv mera štednje na Atinskom trgu Sintagma. U Londonu, među oko 1.000 demonstranata koje je policija zadržala pred Sent Paul katedralom, da ne dođu do Londonske berze, primećen je i Džulijan Asanž, pokretač Vikiliksa, koji se još bori da ne bude izručen Švedskoj. Demonstranti su nosili parole „Nema bikova, nema medveda, samo svinje.“ i „Bankari su pravi pljačkaši“…

U drugim gradovima parole su bile uglavnom levičarske: „Ujedinimo glas protiv bankara i političara“, „Mi nismo roba u rukama političara i bankara. Mi odlučujemo o svojoj sudbini“, „Vreme je da se ujedinimo! Vreme je da nas čuju! Narodi sveta, podignite se!“, a jedna od parola nošena u Rimu je poručivala: «Narodi Evrope, ustanite!»

Protesti su registrovani u Melburnu, u Sidneju u Australiji, u Hong-Kongu, u u Oklandu u Novom Zelandu. Stotine ljudi prošetalo je ulicama Tokija, a među njima su bili i oni koji protestuju protiv nuklearne energije. Nekoliko desetina ljudi je ispred američke ambasade u Manili nosilo transparente na kojima je pisalo „Dole američki imperijalizam“ i „Filipini nisu na prodaju“. U Tajvanu, stotinak ljudi protestovalo je ispred zgrade berze, uzvikujući „Mi predstavljamo 99 odsto Tajvana“.

U Parizu protest je koincidirao sa održavanjem samita G20. U Madridu grupa odakle potiče grupa „indignadosa“ (ogorčenih) organizovano je sedam marševa, po tvrdnji organizatora koje ne potvrđuje policija, sa 300.000 učesnika. U isto vreme demonsracija je bilo u drugim španskim gradovima: u Barsceloni, Sevillji, Valensiji i Malagi. Na protestu u Los Anđelesu okupilo se oko 5,000 ljudi.

U Portugalu oko 20.000 je marširalo u Lisabonu i Oportu.

„ANONIMUS“: Demonstrant pred bivšom pariskom berzom, 15. oktobra

u Briseli pred bankom Dexia, koja je nedavno spašavana zajedničkom akcijom belgijske i francuske vlade.

U našem susedstvu protestuje se u Hrvatskoj, u Zagrebu, Rijeci, Puli i Splitu, a BiH u Sarajevu grupa od 200 ljudi je nosila Če Gevarine slike, crvene zastave i vikala: «Smrt kapitalizmu, sloboda narodu».

NAPETOST, PROTEST, SUKOB: Rim, 15. oktobra

Demonstracije su uglavnom bile mirne i zanimljive su po globalnom širenju protesta preko interneta i povećanja ostrva podrške pokretima kakvi su američki Occupy Wall streeet i španski «Los Indinados». Protesti su najčešće imali oblik veselih performansa. U Cirihu se, na primer, oko 200 demonstranata skupilo na Trgu parada (Paradeplatz), igralo monopol i pijuckalo kafu s nogu. U Frankfurtu su demonstranti izvodili neki za nemačke prilike smešniji performans – «pucali» su na zgradu Evropske centralne banke iz dečjih pištoljčića koji prave mehure od sapuna i najavili da će tu kampovati. U mnogo gradova su prethodnih dana igrali «mačke i miša» s policijom koja je pokušavala da im doskoči pozivajući se na razne odredbe o komunalnom redu (čišćenje parka Zukoti, zabrana kampovanja u parku uz slobodu okupljanja, zabrana zadržavanja u parku od 24 h do 7 ujutru, zabrana hodanja kolovozom, itd). Neki su od donacija pribavljali sredstva za postavljanje pokretnih klozeta…

Međutim, u Rimu demonstracije su postale masovne i nasilne, kada je grupa mlađih maskiranih ljudi obučena u crno ušla u sukob s policijom i u nečemu što list „Korijele dela sera“ naziva battaglia urbana počela da razbija izloge banaka, da lomi automate za novac, da baca molotovljeve koktele, da pali automobile. Neki su zapalili italijanske i zastave Evropske Unije, jedna grupa je razbila prozore na italijanskom ministarstvu odbrane i na ministarstvu za migracije. Italijanska policija je upotrebila velike količine suzavca i vodene topove protiv demonstranata. Sukob je bio naročito intenzivan na trgu Piazza San Giovanni.

Italijanska policija je razbila protest na dva dela. Mirnija grupa demonstranata s pacifističkim zastavama ostala je kod Koloeseuma. List Korijere dela sera u internet izdanju izveštava da su mirni demonstranti pokušavali da izbace nasilnu grupu iz svojih redova, a neki su u početku čak i počeli da aplaudiraju kada je naišla policija u oklopljenim vozilima.

Mnogi demonstranti su bili dezorijentisani, neki su pokušavali da odu kući, a drugi da se probiju na trg San Đovani.

Sukob anarhista i policije trajao je satima po okočanju demonstracija. Nakon što je policija uspela da ta potisne organizovane radikale daleko od trga, oni su pustošili zgrade duž velike ulice Via Merulana, postavili barikade sa kontejnerima i palili mreže za skele na zgradama u rekonstrukciji. Izgleda da je požar iz jednog automobila delimično zahvatio i jednu zgradu čiji krov se zbog plamena srušio, a italijansko ministarstvo odbrane je demantovalo ranije medijske izveštaje da ta zgrada pripada njemu.

U jednom trenutku grupa radikala okružila je policijski kombi zapalila ga. Dvojica ljudi su uspeli da iz njega pobegnu.

Desetine ljudi je povređeno, jedan od njih kritično.

Premijer Silvio Berluskoni izjavio je oni koji su odgovorni za eskalaciju nasilja moraju biti identifikovani i kažnjeni, a da radikali moraju biti osuđeni, svi bez rezerve . Političari širom političkog spektra u Italiji osudili su nemire.

Gradonačelnik Rima Đani Alemano naredio je da iz bezbednosnih razloga budu zatvoreni svi javni muzeji u italijanskom glavnom gradu.

Dan pre događaja u Rimu u petak 14. oktobra u Milanu je grupa studenata upala u kancelarije kompanije „Goldman Saks“ i ispisala po zidovima grafite protiv italijanskog premijera Silvija Berluskonija. Policija ih je rasterala.

Zagreb: Naš Gadafi i Mubarak su G8/G20 i MMF

ZAGREBAČKI MANIFEST: Skup na trgu Bana Jelačića, 15. oktobar

Oko tri hiljade ljudi, među kojima je bila i grupa studenata protestovalo je u subotu 15. oktobra uveče na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Na najvećem transparentu pisalo je „Protiv kapitalizma za direktnu demokraciju“,“Vadite ruke iz naših džepova“, „Novac bez rada je samo papir“ i „Banko, zašto imaš tako velika usta“.

Demonstranti u Zagrebu u svom manifestu
poručuju da su nedemokratske međunarodne institucije naš globalni Mubarak, Asad, Gadafi: «Među njima su: MMF, WTO, svjetska tržišta, multinacionalne banke, G8/G20, Europska središnja banka i Vijeće sigurnosti, stoji u manifestu. Naše poslove, zdravlje, stanovanje, obrazovanje i mirovine kontroliraju globalne banke, tržišta, porezni rajevi, korporacije i financijske krize. Naš okoliš se uništava kroz onečišćenje ostalih kontinenata. Međunarodni ratovi i međunarodna trgovina oružjem, drogom i prirodnim resursima utječu na našu sigurnost. Gubimo kontrolu nad svojim životima. To mora prestati. To i hoće prestati», stoji u manifestu.
Demonstracije su podržali aktivisti Građanske akcije, Društvena mreža građana, Plenum Filozofskog fakulteta, Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Udruga radničkih sindikata Hrvatske i Hrvatska udruga sindikata…

U Srbiji, samo simbolično

Učesnici protesta organizovanog preko društvenih mreža na Trgu Nikole Pašića u Beogradu nosili su transparente „Oni su kriza mi smo rešenje“, „Budžet studentima, posao roditeljima“, „Danas Volstrit sutra Beograd“.

Kako javlja RTS, broj učesnika bio je simboličan.

Nova hapšenja u Njujorku

Dopunjeno 16. oktobra

Oko 70 demonstranata uhapšeno je u u Njujorku u subotu uveče i nedelji ujutru na njujorškom Tajms skveru gde je masa brojala od deset unazad do nule, vikala: «Srećna nova godina!». Četrnaest demonstranata je uhapšeno zato što su sedeli u fontani u parku na Vašington skveru, neki su privedeni zato što su rušili policijske barijere, a 24 zato što su odbili da napuste Sitibanku (Citibank) na zahtev menadžera, a u banku su ušli da u znak protesta zatvore svoje račune nakon što je jedna grupa pred bankom izvesno vreme lupala u bubnjeve i duvala u trube.

Istraživanje magazina TIME: 54 odsto Amerikanaca podržava «okupatore»

„VAŠE PISMO RAZUMELI MI SMO“: Protest na njujorškom Tajms skveru, 15. oktobra

Pokret koji se ovih dana širi po svetu ne okuplja veliki broj ljudi, najčešće su to više performansi nego demonstracije, ali ti performansi izgleda šalju poruku koju prihvata većina.
Istraživanje javnog mnjenja u SAD, koje objavljuje njuzmagazin TIME, pokazuje da 54 odsto ispitanika ima povoljno mišljenje i impresiju o grupi koja se okuplja u njujorškom parku Zukoti. «Okupatore Volstrita» podržava 57 odsto muškaraca, 51 odsto žena, 60 odsto ispitanika između 18 i 34 godina, 51 odsto starijih… Podršku izražava 66 odsto onih koji sebe doživljavaju kao demokrate, trećina republikanaca i 55 odsto partijski neopredeljenih. Pokret «okupatora Volstrita» (Occupy Wall Street) ima dvostruko veću podršku u američkoj javnosti od partije čaja (Tea Party).
Oko 80 odsto ispitanika (96 odsto demokrata i 56 odsto republikanaca) smatra da je klasni jaz između bogatih i siromašnih u Americi postao preveliki, a 68 odsto njih (među njima 40 odsto republikanaca) izjavljuje da bogati treba da plate više poreza.

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve