Dok su se nadležni u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Direktoratu policije dogovarali o novom načelniku policije, u Nišu su za samo sedam dana ubijene tri osobe – u kafiću u niškoj Tvrđavi i u dva prigradska naselja
Niš nema načelnika policije 20 meseci, a samo u nekoliko dana u tom gradu ubijene su tri osobe, jedna je teško ranjena hicem iz pištolja, pešačkom zonom proleteo je mercedes sa grupom obesnih mladića.
Policija je za to vreme izdavala saopštenja i hapsila nasilnike, gradonačelnik je žalio, a pojedine političke stranke problem rešavale predlažući svoje načelnike policije.
foto: saša đorđević…i ubistvo u predgrađu
Žalosno je što će kulminacija nasilja na niškim ulicama rešiti bar jedan problem u gradu i da će, makar prema najavama, grad Niš do kraja septembra, neki mesec pred dvogodišnjicu, dobiti načelnika policije.
NASILJE: Dok su se nadležni u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Direktoratu policije dogovarali o novom načelniku policije, u Nišu su za samo sedam dana ubijene tri osobe – u kafiću u niškoj Tvrđavi i u dva prigradska naselja.
Međutim, ono što je posebno iritiralo Nišlije i pokrenulo apele i zahteve za hitno imenovanje načelnika jeste vožnja grupe mladića automobilom kroz pešačku zonu u centru grada.
Dok je Niš bio domaćin glumcima na njihovom festivalu u Tvrđavi, četvorica mladića odlučila je da na svoj način isprobaju efikasnost policije i da se zabave vožnjom između stolova letnjih bašti u pešačkoj zoni i pred očima zbunjenih šetača.
Grupa mladića najpre je prošla kroz Kazandžijsko sokače u centru gde se nalazi veliki broj kafića i kafana, obarali su stolove, suncobrane i vređali goste, potom izazvali tuču ispred tržnog centra Kalča i, konačno, odlučili da se provozaju autom ali pravo kroz pešačku zonu. Sve se dešavalo na par stotina metra od zgrade policije u centru Niša.
„Događaj u niškoj pešačkoj zoni još jednom je pokazao da su u ovom gradu red i mir, ali i bezbednost građana ozbiljno narušeni. Ljudi su bili zatečeni višečasovnim kabadahijskim ponašanjem grupe huligana u samom centru grada, na 150 metara od zgrade niškog SUP-a. Niko im nije pružio otpor. Građani su morali sami da se organizuju i brane“, reagovao je niški Urom centar, na čijem čelu je koordinator Lige za dekadu Roma Osman Balić.
Policijska uprava izdala je sutradan saopštenje i navela da je uhapsila M.M. (23), A.M. (22), M. M. (22) i S.A. (23) iz Niša zbog sumnje da su izvršili krivično delo nasilničkog ponašanja.
Iza inicijala uhapšenih prema naknadnom objašnjenju policije nalaze se osobe koje imaju zavidan policijski dosije. Osam krivičnih prijava za dela sa elementima nasilja, 11 prekršajnih prijava zbog sličnih dela podneta su samo protiv jedne osobe iz grupe.
Iza ove grupe ostao je i povređen trener rafting reprezentacije Hrvatske, jedan mladić u kafani „Stara Srbija“ koji je osim udaraca dobio i metak u stomak, jedna slomljena ruka u tuči na ulici u centru grada, pretučena dva gosta na splavu „Porto belo“, napadnut policajac, bez ikakvog razloga napadnut mladić sekirom…
NAČELNIK: Dok grupe građana, nevladine organizacije i pojedine političke stranke traže hitno imenovanje načelnika policije jer u toj činjenici vide razlog za naglo povećanje nasilja na niškim ulicama, sociolozi ipak tvrde da je porast nasilja proizvod atmosfere beznađa koja vlada i Srbijom i njenim najvećim gradom na jugu.
„YUROM centar i grupa Nišlija zahteva od gradskog veća Niša, Saveta za bezbednost grada ali i političkih stranaka na vlasti, da po hitnom postupku predlože kandidata za načelnika niškog SUP-a koji će građanima garantovati bezbednost, sigurnost i javni red i mir, koji su preduslov za bolji opšti kvalitet života u gradu koji je drugi po veličini u Srbiji“, ocenio je Balić nakon poslednjih incidenata.
Apel da se konačno imenuje načelnik uputile su i opozicione stranke poput Liberalno demokratske partije, ali i one iz lokalne vlasti, pa je niški lider G17 (URS) Branislav Jovanović kazao da ta stranka ima kandidata za načelnika koji je naravno profesionalac i da je već čudno što do sada nije imenovan za načelnika.
POLICAJCI: Osim političara i sami policajci, makar oni iz Nezavisnog policijskog sindikata Srbije, navode da nasilje u Nišu ima direktne veze sa činjenicom da niška policija već 20 meseci nema načelnika.
„Kriminalci dolaze u Niš da se odmore jer ih tu niko ne dira. Mislimo da se mora hitno postaviti načelnik policije“, objašnjava novinarima zamenik predsednika NPSS-a Miloš Jelenković.
Njegov kolega, šef odseka za suzbijanje opšteg kriminaliteta PU Niš, Nebojša Petković kaže da niški policajci rade i više od norme i po nekoliko sati preko radnog vremena.
„Ako je pitanje da li je mesto načelnika potrebno, naravno da jeste. Zato što bi načelnik verovatno animirao neke druge službe, što bi na neki način dalo svoj doprinos u saradnji policije i kriminalističke policije kao najvažnijih službi u PU. I to bi sveukupno bolje funkcionisalo“, objasnio je na konferenciji za novinare Petković.
BEZBEDNOST: Uznemirenu javnost nakon poslednjih događaja, prema rečima niškog gradonačelnika Miloša Simonovića, teško je umiriti, ali je po njegovoj oceni Niš bezbedan grad jer o tome govori statistika po kojoj je stopa kriminala od 2006. godine u padu za 14 odsto.
„Poslednje događaje ne treba povezivati sa činjenicom da Niš nema načelnika već vd načelnika policije. Ja sam više puta od Ministarstva tražio ali nisam dobio odgovor na pitanje kada će biti imenovan načelnik. Ipak, imenovanje načelnika ne treba da bude stvar politike“, kaže Simonović za „Vreme“.
Simonović odbija da kaže koji bi drugi razlozi za eskalaciju nasilja u ovom gradu mogli da budu, ali niški LDP postavlja pitanje koliko je nezadovoljstvo same policije uticalo na sve događaje poslednjih dana.
„Postavlja se pitanje da li Niš ima dovoljan broj policajaca, kako pozornika, tako i saobraćajnih policajaca, koji bi se brinuli o održavanju reda i mira na ulicama i poštovanju propisa. Da li se možda radi o nezadovoljstvu policajaca, jer se postavlja pitanje da li se njihov položaj uopšte popravio nakon potpisivanja kolektivnog ugovora? Na ova pitanja odgovor treba da daju ministar i direktor policije“, kaže menadžer LDP-a u Nišu Predrag Jelenković.
BEZNAĐE: „Talas nasilja u Nišu posledica je beznađa, to nasilje čak nije ni artikulisano, oni ne znaju ni šta rade“, kaže profesor sociologije sa Beogradskog univerziteta Đokica Jovanović.
On objašnjava da je Srbijom trenutno vlada ideologija koja ništa ne obećava i da građani nisu samo bez posla već i bez perspektive.
„Niš je špic krize, a nikakva perspektiva se ne vidi. Ljudi više čak i ne pokazuju iznenađenost čak ni kada im sinovi divljaju po ulicama. Vlada potpuno beznađe koje može da se promeni jedino kada postoji subjekt promene – grupa ljudi ili pojedinac koji može da ponudi perspektivu građanima, a toga trenutno nema ni u Srbiji ni u Nišu“, kaže za „Vreme“ Jovanović.
Ocenu da je Niš bezbedan grad i statistiku koja ide u prilog takvoj oceni, sigurno devalviraju poslednji događaji. Da li zbog načelnika, lošeg materijalnog položaja policajaca ili beznađa, tek Nišlije su se suočile s nasiljem koje je postalo vidljivije.
Ubistva, pljačke banaka, krađe i bombe ispod automobila i ispred kuća dešavale su se i ranije u ovom gradu, ali gotovo da nije bilo incidenata nastalih iz čiste bahatosti. Neki novi klinci uspeli su da privuku pažnju javnosti.
Strategija bezbednosti
Niš je prvi grad u Srbiji koji je izradio Strategiju bezbednosti, čiji je cilj da definiše rizike i načine reagovanja u vanrednim situacijama.
Izrada Strategije bezbednosti počela je u aprilu 2009. godine, kada je potpisan Memorandum o razumevanju između Grada Niša i Development Alternatives Inc. (DAI), Implementacionog partnera Programa za planiranje i reagovanje u kriznim situacijama i jačanje ekonomske sigurnosti (PPES).
„Tačno je da imamo strategiju bezbednosti, ali je sve u vezi sa vršenjem krivičnih dela u nadležnosti policije. Strategija definiše ponašanje u kriznim situacijama“, kaže Simonović.
Hronologija
29. jul – uhapšen Nišlija koji je vređao i pretio policajcu prilikom legitimisanja
9. avgust – bačena eksplozivna naprava u dvorište kuće nekadašnjeg lidera Srba sa Kosova Miroslava Šolevića
12. avgust – tuča ispod mosta kod niške Tvrđave u kojoj su dve osobe povređene
16. avgust – uhapšen Nišlija koji je osumnjičen za prodaju droge i koji je kolima krenuo na policiju i povredio jednog policajca
19. avgust – požar nakon eksplozije u kafani „Oli“ u Nišu
23. avgust – opljačkana Agrobanka u Nišu
24. avgust – uhapšena četvorica mladića zbog nasilničkog ponašanja u centru grada, kada su vozilom prošli kroz pešačku zonu
25. avgust – ubistvo u pokušaju u niškom naselju Branko Bjegović, žrtva kasnije podlegla povredama
26. avgust – ubistvo u kafiću „Klinika“ u niškoj Tvrđavi
28. avgust – ubistvo u pokušaju kod Rimske česme u naselju Donja Vrežina
3. septembar – otac ubio sina lovačkom puškom u selu Trupale kod Niša
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.