Loader

«Severni tok» radi, «Južni tok» će da se gradi

08.septembar,10:07

Gasovod "Severni tok" preko dna Baltičkog mora zvanično je otvoren 6. septembra, a akcionari «Južnog toka» potpisuju ugovor 16.

Prva linija gasovoda „Severni tok“ zvanično je puštena u rad 6. septembra, nakon što su poslednje cevi tog dela gasovoda spojene 19. avgusta, a zatim napunjena azotom, koji će gas polako istisnuti, pa će sredinom oktobra 27,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje biti dostupno potrošačima u nekoliko zemalja Evropske unije – u Nemačkoj, Danskoj, Holandiji, Belgiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Akcionari «Severnog toka» su ruski «Gasprom» (51 odsto), nemački «Wintershall BASF» (15,5); «E. ON Ruhrgas» (15,5), holandski «Gasunie» (9) i «GDF Suez» (9).

RUTA SEVERNOG TOKA: Akcionari – «Gasprom» (51 odsto), «Wintershall BASF» (15,5); «E. ON Ruhrgas» (15,5), holandski «Gasunie» (9) i «GDF Suez» (9).

„Severni tok“, dugačak 1.220 kilometra, od Rusije do Nemačke pruža se po dnu Baltičkog mora preko teritorija Finske i Švedske. Planirano je da se kroz njega godišnje isporučuje i do 55 milijardi kubnih metara gasa, a taj puni kapacitet biće dostignut u jesen 2012. godine, kada se pusti i druga linija gasovoda. „Gasprom“ je ranije najavljivao da je moguća i izgradnja treće linije „Severnog toka“, jer u Evropi postoji velika potražnja za regularnim isporukama gasa.

Montaža gasovoda započeta je u rejonu Viborga 9. aprila 2010, a kompanija „Nord Stream“ završila je izgradnju prve od dve cevi gasovoda za 13 meseci.

U kompresorskoj stanici „Portovaja“ u Lenjngradskoj oblasti klikom miša na kompjuteru gasovod je pustio u rad ruski premijer Vladimir Putin, a ceremoniji su prisutstvovali direktor „Gasproma“ Aleksej Miler i predsednik komiteta akcionara projekta „Severni tok – Nord Stream AG“ bivši nemački kancelar Gerhard Šreder. U susretu s graditeljima „Severnog toka“, direktor „Gasproma“ Aleksej Miler je podsetio: „Bilo je mnogo oponenata tog projekta, ali danas smo im natrljali nos.»

Ruski premijer Putin je tokom ceremonije zvaničnog puštanja gasovoda ocenio da Ukrajina, zbog „Severnog toka“ gubi ekskluzivna prava na tranzit ruskog gasa, a da će odnosi Rusije i Ukrajine ubuduće biti sve više nalik civilizovanim tržišnim odnosima. On naglašava da je svaka tranzitna država u iskušenju da iskoristi situaciju da bi ostvarila neke svoje ciljeve.

Ukrajina, inače, smatra da je cena ruskog gasa veoma visoka, dok je cena tranzita suviše niska. Ukrajina namerava da likvidira svoje preduzeće «Naftogas» kako bi preispitala sve ugovore s «Gaspromom», ali izgleda da su pregovori o tome u ćorsokaku. Proteklih godina, zbog sporova Rusije i Ukrajine oko cene, dva puta je dolazilo do prekida isporuka ruskog gasa u Evropu, 2005. i 2009. godine. Oko 80 odsto ruskog gaza u Evropu se transportuje preko teritorije Ukrajine, čiji je sistem za transport gasa dug 37,6 hiljada kilometara drugi po veličini u Evropi. Propusna moć ukrajinskog sistema iznosi 288 milijardi kubnih metara, a od toga prema zemljama Evrope – 146 milijardi kubnih metara gasa.

U 2010. preko Ukrajine je u Zapadnu Evropu bilo transportovano oko 94,6 milijardi kubnih metara gasa,

.

Miler je najavio da će 16. septembra akcionari potpisati sporazum i o gasovodu «Južni tok“. Tokom leta predstavnici italijanskog holdinga „Eni“ i „Gasproma“ su razmatrali pitanje ulaska nemačkih kompanija „EDF“ i „Wintershall Holding“ u sastav akcionara zajedničke projektne kompanije, odgovorne za realizaciju morskog dela projekta „Južni tok“.

Učešće italijanske kompanije „Eni“ u projektu iznosiće najviše 20 odsto, francuska kompanija EDF i nemački Wintershall, imaće po 15 odsto, a ostalih 50% pripadaće ruskom holdingu. Ranije je saopšteno da učešće „EDF“ u projektu treba da bude 10 odsto.

Ranije ove godine ruski ministar energetike Sergej Šmatko je podtvrdio da odsutstvo dogovora s Turskom o projektu izgradnje gasovoda „Južni tok“ ne utiče na tempo njegove realizacije.

Direktor «Gasproma» Miler je obavestio premijera Putina, da realizacija „Južnog toka“ ide strogo po projektovanoj dinamici –početak gradnje planiran je za 2013 god, prva cev gasovoda treba da bude uvedena u eksploataciju u decembru 2015. a puni kapacitet očekuje se 2018. „Južni tok“ treba da sačinjavaju četiri tube.

Godišnji kapacitet „Južnog toka“ treba da bude 63 milijardi kubnih metara. U junu je glavni izvršni direktor projekta „Južni tok“ Marsel Kramer saopštio, da se predviđa da taj gasovod preuzme transport dve trećine gasa koji sada ide preko Ukraijne.

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve