Torun
Papa i Kopernik
"Kao što sam i napisao u
cirkularu Fides et Ratio ('Vera i razum'), oslobođena od razuma, vera stavlja
naglasak na osećanja i iskustvo, i na taj način prestaje da bude univerzalna
pretpostavka", rekao je papa Jovan Pavle Drugi brojnim naučnicima na predavanju koje
je održao na Kopernikovom univerzitetu. Tako je poljski naučnik Kopernik posthumno dobio
odgovor od jednog pape, doduše više od 450 godina nakon što je svoje čuveno delo
"Kretanje nebeskih tela" poslao u Rim, uzalud čekajući odgovor kako je to
revolucionarno otkriće primio papa Pavle Treći. U svom poslednjem cirkularu papa Jovan
Pavle Drugi branio je Kopernika, čije je delo Vatikan 1616. oštro osudio, a sa svoje
liste prokaženih knjiga skinuo tek 1822. "Iako je sam Kopernik svojim delom izazvao
još veće divljenje prema Tvorcu sveta i prema moći ljudskog razuma, mnogi su to
shvatili kao suprotstavljanje razuma veri", rekao je papa u Kopernikovu odbranu.
Prošlonedeljna poseta bila je osmi odlazak vrhovnog poglavara Katoličke crkve u
domovinu, koji je on iskoristio da poseti stare kolege i bivše studente u krugu koji ga
je odredio i kao filozofa i kao sveštenika. Tom prilikom želeo je da objasni naučnicima
i filozofima u koje najviše ima poverenja svoja razmišljanja izneta u cirkularu koji je
objavio prošlog oktobra. U cirkularu tvrdi da je moderna filozofija izgubila utemeljenje
u veri u ljudske vrednosti i odustala od potrage za duhovnom istinom, i pozvao je svoje
sunarodnike da svoje učenike hrabre da tragaju za nadom, ne za nihilizmom. Ali, reči
pape Jovana Pavla Drugog nisu bile bez izvesnog političkog prizvuka. "Nije li nam
istorija ovog veka, sa svim svojim ratovima, zločinačkim totalitarnim ideologijama,
koncentracionim logorima i gulazima, olakšala da ne podlegnemo iskušenju
beznađa?", upitao je. A zatim je citirao Paskala: "Da bismo otkrili nadu,
moramo visoko uprti pogled." Papin filozofski osvrt ovacijama su dočekali dekani i
rektori iz cele zemlje, od kojih su mnogi nosili plišane kape koje su bile u modi još za
Kopernikovog doba. Nakon govora, verskom vođi je rektor Univerziteta u Krakovu predao
specijalnu kopiju diplome za doktorat koji je kao tadašnji kardinal Karel Vojtila Jovan
Pavle Drugi odbranio pre tačno pedeset godina. Na odlasku je uzviknuo: "Vivat
academia! Vivat professores!", reči koje su i dan-danas deo poljske akademske himne.
"Malčice je ostario i oslabio, ali i dalje je onaj isti, sa odličnim pamćenjem za
imena i lica", prokomentarisao je Andžej Sostek, sadašnji rektor Katoličkog
univerziteta u Lublinu, na kome mu je kardinal Vojtila nekada predavao etiku. Sostek je
dodao da ni na jednom poljskom univerzitetu, bez obzira na to da li je katolički, nije
preovladalo gledište moralnog relativizma, koje je svoje pristalice imalo u zapadnoj
Evropi i SAD, ali da je papina poruka ipak bila dragocena potvrda te činjenice. Papa je
završio posetu odajući počast Stefanu Frelihovskom, lokalnom svešteniku koji je
stradao u nacističkom logoru Dahau i koga poljski vernici smatraju mučenikom nacističke
torture. Tu priliku je iskoristio da poveže događaje iz prošlosti i trenutnu situaciju
na Balkanu. "Svoje reči izgovaram u zemlji koja je u istoriji iskusila tragične
posledice ratnih stradanja", rekao je pred oko 200.000 sledbenika okupljenih na
aerodromu u Torunu. "Koliko je krvi nevinih proliveno pred našim očima? Svedoci smo
koliko ljudi žude za mirom. Tragični događaji na Kosovu svedoče o tim vapajima."
Seul
Virtuelna ljubav
Južnokorejci kojima su dosadili pop pevači sada su dobili alternativu: japansku
sajber-pevačicu po imenu Diki. Virtuelna devetnaestogodišnja pevačica punila je naslove
još 1996. godine, kao prva digitalna pop zvezda. U martu ove godine ona je zabeležila
još jedan neverovatan uspeh - zahvaljujući vlastima, koje su prošle godine ukinule
zabranu širenja japanske kulture, postala je prva japanska pevačica koja je izdala CD u
Južnoj Koreji. Tinejdžeri hrle na sajt www.diki.co.kr, da slušaju Dikin album
"Albatros", gledaju video spotove, čitaju njen dnevnik i čeznu za njom u
čet-sobi. Dikin korejski producent, Indekom, planira da od nje napravi glasnika kulture.
Ona je programirana da se "zaljubi" u korejskog fudbalera za vreme Svetskog
prvenstva u fudbalu 2002. godine, kome će zajednički domaćini biti Japan i Koreja.
"Diki će pomoći da se stara mržnja između dva naroda preobrazi u ljubav",
kažu njeni producenti.
Voroždenje
Virus
Moskovski naučnici su se 1988. godine uputili na izazovnu misiju u Uzbekistan. U
velikoj žurbi i najstrožoj tajnosti iz Sverdlovska su prebacili hiljade tona bakterija
antraks (koje se koriste u izradi zabranjenog biološkog naoružanja) u džinovske
čelične kontejnere, zalili ih varikinom i prevezli vozom do hiljade kilometara dalekog
Voroždenja, pustog ostrva u Aralskom moru. Količina bakterija bila je dovoljna da
uništi čitav svet, i to nekoliko puta. Vojska je zatrpala smrtonosni tovar, a Moskva se
ponadala da je time sahranjena ogromna pretnja. No, dok je Gorbačov jačao veze sa
Zapadom, američka obaveštajna služba otkrila je da SSSR proizvodi velike količine
smrtonosnih bakterija. Da bi pobili ove optužbe, Sovjeti su na brzinu obustavili programe
za izradu bakteriološkog oružja. Ostrvo Voroždenje bio je prirodni izbor za
skladištenje opasnog materijala. Pre nego što su ga sovjetske trupe zauvek napustile
1992. godine, ostrvo je korišćeno kao jedna od najvećih baza za ispitivanja na
otvorenom. Ostrvo koje pripada Uzbekistanu i Kazahstanu danas predstavlja najveće groblje
bakterija antraks. Za obaveštajnu službu SAD, međutim, ono je rudnik zlata. Na poziv
uzbekistanskih i kazahtsanskih naučnika, američki vojni istraživači tajno su
posećivali Voroždenje u poslednjih nekoliko godina. Njihovi nalazi zapanjili su
stručnjake. Uzorci zemljišta pokazali su da su mnoge spore, uprkos merama
predostrožnosti i činjenici da su bakterije temeljno uništavane varikinom i da zatrpane
leže već preko decenije, preživele. Ovi nalazi su uznemirili Kazahstance, a naročito
Uzbekistance, koji na ostrvu istražuju nalazišta nafte. Uz to, ostrvo se zbog loše
politike navodnjavanja sovjetskih vlasti neprekidno smanjuje, i uskoro se može očekivati
da se pretvori u poluostrvo, jer se predviđa da će se spojiti sa kopnom. Uzbekistanski i
kazahstanski stručnjaci strahuju da će se spore "osloboditi" iz kontejnera, i
početi da šire zaraze. S druge strane, američki stručnjaci strahuju da će nakon
pripajanja kopnu, ostrvo biti lakše dostupno raznim terorističkim grupama, koji će
preživele spore pretvoriti u smrtonosno oružje.